Zapošljavanje stranih radnika u turizmu – sve češći filipinski radnici na hrvatskoj obali

Zapošljavanje stranih radnika u turizmu sve je češća pojava, a od stranaca su se posebno počeli izdvajati filipinski radnici. Samo na području dubrovačko-neretvanske županije 487 poslodavaca zatražilo je dozvole za boravak i rad strancima.

Najčešće se radi o državljanima Bih, Sjeverne Makedonije, Nepala, Filipina, Srbije, Kosova i Albanije, a zapošljavaju se na radnim mjestima sobarica, kuhara i pomoćnih kuhara, konobara i pomoćnih konobara, čistačica, radnika visokogradnje.

Proces zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj

Povećana potražnja za stranim radnicima uključuje i povećan broj administracije. Svaki poslodavac u Hrvatskoj koji želi uvesti radnike iz trećih zemalja mora za to dobiti pozitivno mišljenje Hrvatsko zavoda za zapošljavanje. Zavod prethodno provodi test tržišta rada i tek kada za zanimanje za koje se traže radnici nema radnika u Hrvatskoj, poslodavac može zaposliti stranca.

Zapošljavanje stranih radnika u turizmu tako je česta pojava, a područja u Hrvatskoj koja imaju najzastupljeniji broj stranaca su Istra i područje Dubrovačko-neretvanske županije.

Zapošljavanje stranih radnika u turizmu – Dubrovnik

Kolike su potrebe za zapošljavanje stranih radnika u turizmu, posebice u Dubrovniku, potvrđuje nam i vlastito iskustvo. Na dubrovačkom je području zaposleno već osamdesetak radnika s Filipina. Zaposleni su kod raznih poslodavaca, no najviše u hotelskim kućama, restoranima, ali ima poslodavca građevinara i onih koji imaju uzgajališta i brodove.

Dubrovački poslodavci ove su godine ranije krenuli tražiti strane radnike, očito poučeni lanjskim iskustvom. Također, svi su radnici kod dubrovačkih poslodavaca zaposleni na godinu dana, a ne samo za sezonu, jer je tu turistička sezona puno dulja, i poslodavci računaju da će imati samo dva-tri mjeseca stanke. (Izvor)

Prijedlozi promjene zakona

Hrvatska udruga poslodavaca u turizmu predložila je nekoliko izmjena zakona s ciljem poticanja domaćih radnika za odabirom posla u Hrvatskoj. Glavni se prijedlozi odnose na dulje zapošljavanje studenata što podrazumijeva podizanje neoporezive granice.

Također predlažu da ljudima koji žele dodatno zaraditi u sezoni taj drugi dohodak bude porezno manje opterećen. Smatraju da postojeći model izdavanja radnih dozvola uređen Zakonom o strancima, zbog brojnih prepreka koje sadrži, ne prati aktualne potrebe gospodarstva za radnom snagom. Zapošljavanje stranih radnika u turizmu i dalje će biti rješenje za popunjavanje radnih mjesta, ali mora funkcionirati u uređenom sustavu.

Klizi na vrh